Crtež Djordja Bobića.

„Likovni dnevnici” u Galeriji „Haos“: male tajne likovnih stvaralaca

U Galeriji Haos je krajem januara otvorena kolektivna postavka devet odabranih umetnika, a izložba nosi metaforički naslov Likovni dnevnici. Posetioci će do kraja februara moći da zavire u procese likovnog stvaranja, crteže i ideje koje su zabeležili umetnici.

„Te dnevničke zabeleške ili vizuelna stovarišta, kako smo ih mi nazvali, snagom linije, dijalogom senki i svetla, te upotrebom boje i razigranim formama, bilo da su kroki, skice ili završene crtačke priče – svedoče o spoznajama umetnika, o njihovim istraživanjima, slutnjama, snovima, trenutnim igrama, o mogućim ishodima i udubljivanjima u samu suštinu”, kazala je Borka Božović, istoričarka umetnosti i direktorka Haosa.

Prema njenim rečima, na specijalizovanim izložbama je uvek bilo najviše interesovanja za sveske, skicenblokove, svojevrsne dnevnike likovnih stvaralaca, a publika će do kraja februara moći da vidi zašto je to tako.

Pojasnila je da će u vitrinama biti dnevnici, a da će se na ekranima prikazivati njihov sadržaj.

Crteži iz skicen bloka umetnice Jasne Nikolić.

Crteži © Jasne Nikolić

Crtež je trag ideje koja postaje nešto drugo

Likovni dnevnici predstavljaju radove tri umetnice: Jasne Nikolić, Ivane Aranđelović i Kristine Pirković, dva umetnika iz inostranstva: Paula Ruiza Neire iz Perua i Bogdana Pavlovića iz Pariza, i jednog arhitekte, Đorđa Bobića. Posetioci će videti i radove Vladana Radovanovića, Momčila Antonovića i Đorđija Crnčevića, umetnika koji nisu više među nama.

„Svi oni na potpuno različite načine iskazuju svoje intimne ili, kasnije, javne zapise, stilski i konceptualno dosledno sprovodeći ono što vide, što osećaju, o čemu razmišljaju i što pretvaraju u odabrane motive, kompleksne, posebne crtačke celine, svojstvene njihovim poetikama. Hteli smo da upravo tolika različitost pobudi interesovanje u otkrivanju malih tajni ovih likovnih stvaralaca”, naglasila je Božović.

Crteži, rađeni najrazličitijim tehnikama, daju nam uvid u nešto intimno, poverljivo i omogućavaju nam da bolje razumemo kreativne procese. Oni su takođe, kako kaže Božović, velika pasija i rezultat traganja.

„Neki od umetnika postižu sopstvene recepture i pretvaraju se u svojevrsne alhemičare likovnog govora. Drugi pak kažu da njihovi crteži nisu crteži već svedočanstva, vrsta moralne muzike koju komponuju linijama, ali ne samo rukom, već pre svega emocijama i notama iz sopstvenog duhovnog sveta”, poručuje ona.

Crtež iz sveske peruanskog umetnika, Paul-Ruiz- Neire.

Crteži Paul Ruiz Neire ©-Peru

U zapisima se često krije suština ličnosti

O izložbi je pisao i Čedomir Vasić, profesor emeritus Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. On je, između ostalog, rekao da „zabeleške predstavljaju svojevrsne dnevnike umetnika i umetnica o njihovom raspoloženju, stanju duha, svesti ili nesvesti, ali i svedočanstvo o vidovima opštenja sa unutrašnjim i spoljašnjim svetom”.

„U prirodi svakog umetničkog stvaranja nalazi se potreba za istraživanjem, koje se u likovnoj sferi odvija kroz bezbrojne, najčešće crtačke znakove, sačuvane u sveskama, rokovnicima, beležnicama, blokovima i blokčićima kao trag neizvesnog procesa dolaženja do stvaralačkog rezultata”, napisao je on.

Često se, kako kaže, u nacrtanim, naslikanim, nažvrljanim ili urezanim zapisima krije najdublja suština jedne umetničke ličnosti.

„O neiscrpnoj raznolikosti tragova koje umetnici ostavljaju u svojim papirnatim stovarištima da bi ih nekad ili nikad ponovo koristili, govori izbor radova devetoro umetnika različitih generacija, vokacija i opredeljenja koji je načinila Borka Božović. Sve njih povezuje ideja putovanja i kretanja koju svaka knjiga sa listovima sadrži…i odnos umetnika prema mnogostrukoj složenosti sveta sa kojim se suočava u stvarnom životu”, zapisao je o izložbi Čedomir Vasić.

Kroz kreacije povezuje različite segmente

Portal To sam ja posetio je izložbu, a tim povodom smo razgovarali sa jednim od umetnika, Bogdanom Pavlovićem iz Pariza. Njegov video rad prikazan na izložbi predstavlja iscrtani i preoblikovani geografski atlas u kome  je svaka strana iscrtana drugačijim motivom.

Pavlović je multidisciplinarni umetnik koji se, osim crteža, slikarstva i kolaža, bavi fotografijom, video-animacijom i ambijentalnom instalacijom. Kroz svoje kreacije, na ekspresivan i jednostavan način dovodi u vezu univerzalno i lično, dokumentarno i izmaštano.

Kako nam je pojasnio, služeći se raznim umetničkim tehnikama, u atlase upisuje nova grafička i topografska likovna rešenja sa savremenim konotacijama: ekologija, politika, identitet i teritorija…

Video “galerija”- © Bogdan Pavlović-Pariz

To je, dodaje on, u potpunosti u skladu s univerzalnim karakterom atlasa koji, sam po sebi, predstavlja skup raznolikih grafičkih prikaza koji odgovaraju različitim područjima: geografiji, topografiji, astronomiji, geopolitici…

“Atlasi su plodno tlo za raznolike konceptualno-umjetničke eksperimente, a ja neke od  crteža u njima koristim i kao sekvence za stop-motion animirane video radove”, kazao je Pavlović za To Sam Ja.

Crteži iz sveske Bogdana Pvlovića.

© Bogdan Pavlović

Naslovna fotografija @ Djordje Bobić

Izvor fotografija – © Galerija HAOS