Licenca za roditelja – iskustva mame špijunke u vaspitanju dece
Ne može se tvrditi da će saveti skandinavskih majki, ni majki špijunki CIA, naići na široko odobravanje, ali će sigurno ukazati da nešto treba promeniti u podizanju generacija prinčeva i princeza
Mnogi smatraju da svet postaje sve surovije mesto za život, a u takvim okolnostima prvi poriv svakog roditelja jeste da dodatno zaštiti svoju decu. Ali, da li je to ispravan put? Ili su korisniji saveti koje Kristina Hilsberg daje u knjizi Licenca za roditelja? Knjiga treba da izađe početkom juna, ali najave izdavača već su podigle prašinu.
Jer, Kristina je dvadeset godina radila kao tajni agent američke tajne službe CIA. U vaspitanju svoje dece koristila je tehnike i metode koje je naučila tokom obuke za posao kojim se bavila. Zatim je odlučila da napiše knjigu u kojoj će čitaocima predočiti kako joj je njena karijera špijuna pomogla da podigne sposobnu i samostalnu decu.
Ne ušuškavajte decu plišanim igračkama, već ih naučite šta da rade kad se udare, piše Kristina Hilsberg u knjizi Licenca za roditelja
Prošlo je vreme helikopter roditelja
Negde na sredini karijere Kristina je upoznala kolegu Rajana, koji je imao troje dece iz prethodnog braka. Kad se udala za njega, uočila je da se njegov odnos prema deci razlikuje od onoga što je mogla da vidi u drugim porodicama, i što je i sama smatrala normalnim.
Većina roditelja u njenom okruženju bili su takozvani helihopter roditelji, koji se vrte oko svoje dece kao helihopterska elisa, previše štite decu, ali im i zaklanjaju pogled u nebo. I naravno, previše su involvirani u živote svoje dece. Međutim, takvo roditeljstvo dugoročno ne doprinosi tome da deca postanu sigurne i samostalne ličnosti.
Još pre nego što su Kristina i Rajan dobili svoje dvoje dece, ona se uverila u efikasnost Rejevog načina vaspitanja, zasnovanog na njegovim iskustvima iz posla, koji je on primenjivao na decu iz prethodnog braka. Iako je s početka bila skeptična, polako se uveravala u njihovu efikasnost, a zatim počela taj metod da bogati sopstvenim iskustvima i veštinama.
Sve je to pretočila u knjigu, obogaćenu brojnim porodičnim anegdotama, da bi i drugima ukazala na životno važne veštine kojima bi roditelji trebalo da nauče svoju decu, ali to propuštaju.
„Ako decu naučite osnovnim principima preživljavanja, ona se više neće toliko oslanjati na roditelje”, smatra Kristina
Naučite ih da donose odluke
Ono u čemu se Kristina i Rej slažu je prva stavka po kojoj decu treba pripremiti i naučiti kako da reaguju u kritičnim situacijama. „Ne ušuškavajte decu plišanim igračkama, već ih naučite šta da rade kad se udare”, piše Kristina.
Ona opisuje kako su oni svoju decu opremili malim paketom za prvu pomoć i naučili ih kako se šta koristi. „Manje ćete brinuti kad vaše dete ode da vozi bicikl ili da igra košarku s drugarima, ako ste ga naučili šta da radi i kako da reaguje u slučaju da padne, i kako da upotrebi zavoj”, kaže Kristina.
Kristina opominje roditelje da nauče decu kako da razlikuju vodu koja je za piće od one koja to nije. To ne samo da čuva dete u prirodi, i u sve zagađenijim gradovima, već ga priprema za svet u kome će voda za piće biti pravo blago.
Helikopter roditelji vrte se oko svoje dece kao helikopterska elisa, previše štite decu, ali im i zaklanjaju pogled u nebo
„Ako decu naučite osnovnim principima preživljavanja, ona se više neće toliko oslanjati na roditelje”, smatra Kristina. Iako su sve metode prikazane na situacijama realnog, normalnog porodičnog života, mnogi ipak smatraju da se radi o ekstremnim metodama.
Kristina, na primer, kaže: umesto da decu okružite plišanim igračkama da bi im bilo udobno, naučite ih osnovama prve pomoći. Savet da deca na vreme nauče da voze motocikl, kako bi znali da pobegnu kad nema automobila, mnogi smatraju suviše CIA metodama, ali su zato saveti o tome kako da decu naučimo da brzo i efikasno donose odluke pravo blago.
Podrška iz Skandinavije
Knjiga sadrži korisne, praktične savete o snalaženju u prirodi, na ulici, o pravilnom i korisnom korišćenju mobilnih uređaja, a ne samo za igranje, kao i metode za razrešavanje konflikata i samoodbrane. „Ovo je osvežavajući i veoma potreban podsetnik da su naša deca daleko sposobnija nego što im mi priznajemo”, kaže Linda MekGurk.
Linda Kristininu knjigu dočekuje kao još jedan glas u svojoj borbi za novi pristup odgoju dece. Linda je autorka jedne podjednako revolucionarne knjige pod naslovom Ne postoji loše vreme: Tajne skandinavskih majki za podizanje zdrave, otporne i pouzdane dece. U toj knjizi Linda navodi da je -6 stepeni idealna temperatura da deca spavaju napolju u kolicima, a da s tom praksom treba početi već od druge nedelje života.
Ne može se tvrditi ni da će saveti skandinavskih majki, ni majki bivših špijuna CIA, naići na široko odobravanje roditelja, ali će oni sigurno ukazati da nešto treba menjati u vaspitanju i podizanju generacija prinčeva i princeza koji se kasnije sudaraju sa životnom realnošću kao sa okomitom stenom.
Hilsbergova opominje roditelje da nauče decu kako da razlikuju vodu koja je za piće od one koja to nije
Ma kako bolećivi bili prema svojoj deci, roditelji će morati ozbiljnije da shvate svoju osnovnu dužnost – osposobljavanje dece za samostalan život u realnom svetu.