Lepota ulične umetnosti: Murali u Beogradu koji su nas očarali
Veliki gradovi kao da su osuđeni na određeno sivilo, valjda zbog urbanizacije koja je dovela do manjka prirodnih pejzaža. U Beogradu je, osim trenda novih, urbanih i minimalističkih zgrada, mnogo onih koje odišu duhom socijalizma. Ali, nekadašnji Singidunum je poznat i kao jedna od evropskih prestonica grafita, koji svakom parčetu zida daju novi život.
Mnogi domaći i inostrani umetnici, ljubitelji street art-a, ali i obični građani, osvežili su delove Beograda svojim umećem, voljom i željom da grad bude prijatniji i radosniji. Svaki mural, na svoj način unikatan, ostavlja prepoznatljiv pečat i nosi određenu poruku.
Prvi poznati mural je, inače, u Beogradu oslikao Lazar Vujaklija 1970. godine na fasadi male zanatske radnje u Bulevaru kralja Aleksandra. Kako je vreme odmicalo, ulična umetnost je uzimala maha i obezbedila sebi posebno mesto u životima građana.
Znajući da nam prestonica nudi širok spektar oslikanih fasada, prošetali smo se i zabeležili murale koji su nam se najviše svideli.
La Santa de Beograd
Delo poznatog francuskog uličnog umetnika REMEDA (Gijom Olbi), La Santa de Beograd, nalazi se u Karađorđevoj ulici na broju 33 i spada u klasik beogradskih oslikanih zidova.
Mural je nastao 2008. godine, a prikazuje sudbinu Beograda koji je trpeo brojna rušenja i dočekao brojne oporavke, te uspevao da održi specifičan duh grada.
Takođe, simbolizuje sveticu zaštitnicu Beograda i sve je u crno-belom osim dva zlatna detalja. Između nogu beogradske zaštitnice leži raspuklo jaje, koje je simbol života i civilizacije, a iznad glave je sunce koje takođe simbolizuje život. Jedna njena ruka drži grad – štiti ga, a druga u rukavu ima skriven pištolj i želi da ga uništi.
Grad koji je pojeo zelenilo
Zaštita prirode je uvek bitna i aktuelna tema, koju još više ističe prekomerna gradnja ili, što bi se narodski reklo – „nikla je još jedna zgrada”. Mural na fasadi zgrade u Pop Lukinoj 6, okrenut ka Brankovoj ulici, prikazuje džina koji jede drvo. Iako je izbledeo, vidi se da su njegovi zubi u stvari stambene zgrade kojima pokušava da zagrize drvo, čime nas nedvosmisleno podseća na nebrigu o prirodi u velikim gradovima.
Mural je nastao u okviru projekta „Super zid” koji je bio deo Belefa 2009. godine, a naslikao ga je italijanski umetnik pod pseudonimom BLU.
Vrapci
Mural visok 15 metara sa motivima vrabaca i snovima nalazi se u Fruškogorskoj 2 na Kosančićevom vencu i delo je uličnog izraelskog umetnika Dede i urbane pesnikinje Nican Minc (Nitzan Mintz).
Naslikan je 2018. godine, a vrapci su „od drveta”, jer su Dedeovi radovi poznati po monumentalnim drvenim životinjama.
Dede je odavno bio zainteresovan za ptice i ostatke na gradilištima, elemente koje je koristio da „konstruiše” vrapca – simbol Beograda. Vrapci su male, krhke ptice koje su često ugrožene, ali s druge strane, one ne migriraju i sposobne su da prežive teške uslove.
Imitation Of Life N°9
Zid bivše zgrade kulturnog centra Mixer House krasi plavi kit, delo švajcarskog art dueta Nevercrew – Kristijana Rebekija i Pabla Tonjija (Christian Rebecchi & Pablo Togni).
Tokom godina su razvili prepoznatljiv vizuelni jezik fokusiran na stiliskim elementima koji variraju između hiperrealizma i nadrealnih imaginacija u kojima se ističu životinje, astronauti, asteroidi, neobična mehanizacija i svakodnevni predmeti.
Mural se zove Imitation Of Life N°9 i nastao je 2014. godine.
Mural o biodiverzitetu Srbije
Preko puta Arene, u Bulevaru Zorana Đinđića 64, na Novom Beogradu, nalazi se mural posvećen biodiverzitetu i ekosistemu Srbije.
Kreirali su ga Marija i Stefan Šoln prošle godine, povodom 78. godišnjice Ujedinjenih nacija. Mural prikazuje zadivljujući divlji svet Srbije, poput balkanskog risa, mrkog medveda, apolon leptira, orla krstaša…
Fotografija: Biljana Soldatović
Takođe se mogu videti i mnogobrojne biljne vrste, koje dodatno naglašavaju raznolikost ekosistema Srbije.
Portret Jelisavete Načić
Prva žena arhitekta u Srbiji bila je Jelisaveta Načić. Između ostalog, bila je veoma značajna za razvoj prestonice. Upravo nadomak njenih najuspešnijih projekata – Crkve Svetog Aleksandra Nevskog, Osnovne škole Kralj Petar Prvi, kao i čuvenog Malog stepeništa na Kalemegdanu, prošle godine je osvanuo mural njoj posvećen.
Arhitekta i umetnik Andrej Josifovski, poznatiji kao Pijanista, oslikao je Jelisavetin lik u okviru projekta „Izuzetne žene Srbije” na donjem Dorćolu, u ulici Kralja Petra 70 (ugao sa Jevremovom).
Ženi čudesne biografije, darovitoj i hrabroj, odata je počast i krunom koju je Pijanista naslikao, a koju je ona za svoj talenat i zalaganje neosporno zaslužila.
Portret žene
Na različitim lokacijama u gradu možete pronaći radove uličnog umetnika Arteza, na kojima dominiraju prepoznatljive ženske figure. Svaki mural je posebna oda ženama i nosi posebnu poruku.
Jedan od Artezovih portreta pronašli smo u Batutovoj ulici na Zvezdari. Naravno, i ovog puta reč je o portretu žene, što ne čudi, kada se zna da su njegova dela uglavnom posvećena ženama.
Monumentalni murali na Silosima
Jedno od omiljenih mesta za upijanje sunčevih zraka je pored Dunava, ispred Silosa. Svojevrsni spomenici brutalističke arhitekture, dobili su novi život zahvaljujući Gaia pokretu, neprofitnoj organizaciji koja u Silosima razvija programe iz oblasti umetnosti, obrazovanja, rekreativnog sporta i zaštite životne sredine.
Četiri monumentalna silosa krase razni murali, a među najnovijima je onaj sa stihovima iz pesme „Domovina se brani lepotom” Ljubivoja Ršumovića (muralista Luka Prstojević, kaligraf Viktor Puškarev).
Mural White Bee, naše svetski poznate umetnice TKV, prikazuje stvaranje, kroz prikaz najstarije pretkinje u rodoslovu, koja se u slovenskoj kulturi naziva i Bela pčela.
Jedan od silosa krasi i mural naše proslavljene umetnice Jane Danilović – Gaia’s heart.
Sa ovim srcem počeli su otkucaji jednog novog života, obnove starog simbola nekog novog vremena, Gaia pokreta.
Fotografije: Miljana Kljajić