Knjiga Snježane Banović o Zagrebu 1980-ih i Džonijevim pločnicima

Beogradska promocija knjige Kronika sretnih trenutaka – Odlomci iz ludih osamdesetih (izdanje Geopoetika, Beograd) prilika je da se beogradska publika sretne sa autorkom Snježanom Banović, zanimljivom i hrabrom Zagrepčankom.

Snježana Banović je rediteljka i profesorka na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U nekoliko svojih prethodnih knjiga, kao što su Država i njeno kazalište, Kazalište krize, Službeni izlaz i Kazalište za narod, ona se bavila kulturnom istorijom tako što je istraživala u arhivama i razgovarala sa akterima događaja.

Hronika naše mladosti iz zagrebačke perspektive

U svojoj novoj knjizi Snježana Banović takođe ispisuje hroniku jednog prošlog vremena, ali se sada bavi dobom svoje mladosti, osamdesetim godinama XX veka. Kronika sretnih trenutaka pisana je i kao lična priča i kao hronika jednog kulturnog prostora u zemlji koje više nema.

Knjiga govori o deceniji koja počinje posle Titove smrti, kada se, kako sama Snježana Banović kaže, „željelo prikazati da se ništa nije promjenilo, a zapravo se sve promjenilo”. Sa 16 ili 17 godina autorka počinje da doživljava Zagreb u kome se „pojavila nova generacija u svim područjima, ne samo umjetničkog djelovanja. Ne radi se samo o glazbi, radi se o novinarstvu, feminizmu, kazalištu, filmu. Nije samo rokenrol taj koji je iznio novu scenu u Zagrebu.”

U to vreme, kao srednjoškolka, učenica treće generacije „Šuvarove” usmerene srednje škole, imala je sreću da joj jedne godine hrvatski jezik i književnost predaje Slavenka Drakulić, koju su svi već znali sa televizije i koja je na nju uticala pre svega kroz feminističku priču, čiji je Slavenka bila protagonista.

Generacija koja je videla perspektivu

Snježana Banović piše o zagrebačkim novinskim redakcijama u koje je tokom školovanja išla na praksu, o studentskom Poletu, o ikoničnom Startu. Piše o filmu i pozorištu, ali i o mestima na koja su mladi ljudi izlazili, kao što su Zvečka, Stara ura, Blato, zatim Salun ili Đuro u drugoj polovini osamdesetih, pa Klub filmskih radnika.

Iako će knjiga biti zanimljiva prvenstveno bebi-bumerima, jer su autorkini savremenici, biće dobar putokaz i za one mlađe, jer zapravo govori o slobodi i entuzijazmu. Kad studenti Snježanu Banović pitaju „pa dobro, šta je to sa tim osamdesetim”, ona im odgovara: „Za razliku od vas, mi smo vidjeli perspektivu ispred sebe, jedan dugi put za koji smo bili sigurni da će nas nositi u neka zanimanja, u neke važne stvari, da ćemo biti dio neke dinamične priče.”

Godine kad joj je Džoni Štulić bio vulkan

Posebno interesovanje ova knjiga izaziva jer u njoj Snježana Banović posle 40 godina ćutanja piše o svojoj ljubavnoj priči sa Džonijem Štulićem, frontmenom grupe Azra, jednim od simbola toga vremena. Tada, njoj je bilo 18, a njemu 28 godina.

U jednom intervjuu Snježana Banović je rekla da je taj trogodišnji odnos bio vrlo buran, da ju je on pozvao da pođe s njim u Holandiju, što je ona odbila jer je kao jedinica bila vezana za porodicu, ali i zato što je želela da studira režiju, a nije videla mogućnost da to ostvari u Holandiji. „On je bio jedan vulkan. To je čovjek koji je uza sve svoje kvalitete morao biti u centru svačijeg života u svom okruženju”, otkriva Snježana Banović.

Ko je iz Hrvaca i zašto su višnje osvetničke

Iako knjiga Kronika sretnih trenutaka nema ispovedni karakter, ona će ipak svojim čitaocima omogućiti da bar zavire u okolnosti pod kojima su nastajale neke od najlepših Džonijevih pesama. (Otac Snježane Banović je iz Hrvaca, mesta koje se spominje u pesmi Usne vrele višnje. Za tu pesmu, koju svi bumeri obožavaju, a ni mlađi nisu ravnodušni, Snježana Banović kaže da je za nju „osvetnička”.)

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih će knjiga Kronika sretnih trenutaka – Odlomci iz ludih osamdesetih sigurno osvojiti beogradsku publiku.

Još neke priče iz života u Zagrebu, iz vremena kad nam je bio mnogo bliži nego danas, Snježana Banović podeliće sa čitaocima na promociji u Ateljeu 212 (15. novembra u 18 sati), uz komentare reditelja i kritičara Gorčina Stojanovića i novinara i muzičkog kritičara Petra Janjatovića. Odlomke iz knjige interpretiraće glumci Svetozar Cvetković i Radoslav Milenković.

Naslovna fotografija: 26.10.2023., Zagreb, Hrvatska_Snježana Banović Foto: Anto Magzan