
Karcinom grlića materice – psihološki aspekti
Dijagnoza i lečenje karcinoma može biti iskustvo koje menja celokupni život obolelih žena, čak i onda kada karcinom sam po sebi ne ugrožava odmah njihov život.
Sama dijagnoza karcinoma grlića materice stavlja ženu u stanje biološke bespomoćnosti pred opasnošću sa kojom treba da se suoči. Bolest tela nikada ne postoji sama za sebe, nezavisno od čoveka i njegove svesti. Naprotiv, ona ostavlja snažan trag na psihu.
Međutim, kako karcinom grlića materice ne daje nikakve simptome duži vremenski period, redovni pregledi Papanikolau testom (odnosno skrining), jedini su način da se takve promene otkriju. Skrining ne treba da bude shvaćen kao atak na lične slobode i reproduktivna prava, već kao način za brzo poboljšanje zdravstvenog stanja žene.
Prevencija je put ka sprečavanju ove bolesti.
Psihološka pomoć
Saznanje da boluju od karcinoma kod svih žena izaziva akutnu reakciju na stres, koja se može uporediti sa reakcijom koja se javlja kao posledica gubitka deteta, roditelja ili voljene osobe, što inače vodi najintenzivnijem psihološkom distresu.
Maligni tumor ginekoloških organa značajno utiče ne samo na fizičku sposobnst žena, već i na njihov psihološki status i socijalni život, a kod mladih žena i na sposobnost rađanja.
Lečenje karcinoma uključuje veoma teške terapijske procedure, što značajno može uticati na mentalno funkcionisanje obolelih žena, u vidu različitih psiholoških reakcija, kao što su: bespomoćnost, beznadežnost, ljutnja i bes, osećaj krivice, osećaj gubitka, uznemirenost i fatalistički stavovi.
Najintenzivniji simptom koji prati ovu bolest je strah! Žene kojima je dijagnostikovan karcinom grlića materice, karcinom jajnika ili karcinom vulve, bivaju jako uznemirene i uplašene. Javlja se strah za sopstveni život, strah da neće biti od koristi svojoj deci i porodici, strah da li će izdržati tešku terapijsku proceduru.
Sve ove podatke smo dobili i putem psihološkog testiranja određenom grupom (baterijom) testova, u okviru Onkološkog konzilijuma za ginekološke malignitete na Klinici za ginekologiju i akušerstvo KCS, a u okviru projekta „Srbija protiv raka”, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, na uzorku od 1500 žena u trajanju od 3 godine.
Rezultati dobijeni ovim ispitivanjem poslužili su kao podsticaj za osnivanje Savetovališta za psihoonkologiju, kao načina pomoći ženama obolelim od malignih tumora ginekoloških organa.
Psihoterapija u ginekološkoj onkologiji
Procenjivanje i razumevanje višestrukih psihosocijalnih aspekata karcinoma grlića materice i tretmana ove bolesti postao je važan deo onkologije. Brojna istraživanja pokazuju promene u kvalitetu života obolelih žena. Žene žele da budu informisane o raznim mogućnostima lečenja, kao i o prognozi bolesti.
Neki od izazova sa kojima se suočavaju mogu biti: gubitak fertilnosti, menopauza izazvana lečenjem, operacija koja može rezultrati gubitkom organa koji za veći broj žena ima i simboličko značenje – „biti žena”.
Završetak tretmana za žene je obično period pomešanih osećanja, koja se kreću od olakšanja zbog okončanja kompleksnog lečenja i usmerenosti na oporavak, do straha od budućnosti.
Mnoge žene u ovoj fazi redefinišu uloge koje imaju u okviru svojih porodica, kao i na svom poslu, ako su zaposlene.
Potrebno je razumeti sa kojim izazovima se žene nose, kao i prepoznati one koje imaju visok rizik za psihosocijalni distres.
Važno je pomoći im da se prilagode postavljenoj dijagnozi, načinu kako da se nose sa ovom bolešću i da nastave dalje svoj lični razvoj, okrenute životu.

Prevencija – najvažniji faktor u sprečavanju karcinoma grlića materice
• Primarna PREVENCIJA, tj. „bolje sprečiti nego lečiti”, podrazumeva zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja. Cilj je da do bolesti ne dođe i da ljudi funkcionišu na mentalno zdraviji način. Ciljna grupa su takozvane normalne, mentalno zdrave osobe koje su pod rizikom.
• SKRINING podrazumeva preventivne medicnske preglede kojima se isputuje populacija naizgled zdravih ljudi kako bi se pronašle one osobe koje pokazuju rane znake neke bolesti ili predispoziciju za nastanak nekog oboljenja.

• KOLPOSKOPIJA, kao metod koji omogućava rano otkrvanje karcinoma grlića materice, ne zahteva posebnu pripremu pacijentkinje, niti remeti značajno njen komfor, pa bi njome trebalo obuhvatiti veći deo populacije u reproduktivnom periodu, kako bi se smanjila smrtnost od ove maligne bolesti.
Rezultati istraživanja PRIMARNE PREVENCIJE su nam pokazali da se po strukturi ličnosti razlikuju žene koje odlaze na preventivne preglede od žena koje ne odlaze ili to čine retko.
Žene koje se redovno kontrolišu su obrazovanije, savesne i odgovorne, imaju zdravije mehanizme odbrane, informisanije su; takođe, istraživanje je pokazalo da se češće kontrolišu udate žene.
Kao razlog neodlaska na preventivne preglede navedeni su:
• velike gužve kod lekara
• sopstvena lenjost i prezaposlenost

Podrška i pacijentkinjama i njihovim porodicama
Karcinom grlića materice ne treba posmatrati individualno jer je to odmah i bolest cele porodice. Zato je važno sprovesti psihoedukaciju ne samo obolele žene već i članova cele porodice, kako bi razumeli šta mogu da očekuju od bolesti i kako da joj se prilagode kako bi bili što bolja podrška oboleloj ženi.
Važno je da se obolele žene osete podržano u trenucima kada misle da su najusamljenije i da govore otvoreno o svim svojim osećanjima. Zato je u tretmanu ove bolesti važna interakcija različitih specijalističkih profila – ginekologa, onkologa i psihoterapeuta.