Kako pobeći od dana koji se stalno ponavlja

Kad pitanje: koji je danas dan, postane jedno od težih, Dan mrmota je savršen film da podseti kako se stvari popravljaju

Da je neko prošle godine u ovo vreme stavio na kladionice ono što su globalne manifestacije pandemije: da ne lete avioni, da većina ljudi radi od kuće ili uopšte ne radi, da je Mona Liza sama u Luvru jer niko ne putuje, da je za većinu ljudi svaki dan manje-više isti, niko ne bi uložio ni dinar. Međutim, dogodilo se ono što niko nije mogao da pretpostavi. Ili neko možda jeste?! Ne radi se o još jednoj u moru teorija zavere, već je u pitanju – umetnost. Tačnije, film.

Kad se davne 1993. pojavila romantična komedija sa elementima fantastike Dan mrmota, odmah je osvojila publiku. Režiser filma Harold Rejmis, koji je i koscenarista sa Denijem Rubinom, nije ni slutio koliko će gotovo tri decenije kasnije njegov film postati aktuelan. U glavnim ulogama zapamćeni su nenadmašni Bil Marej i Endi Mekdauel.

Film je još davno u mnoge svetske jezike uneo termin dan mrmota

Doduše, film je još davno u mnoge svetske jezike uneo termin dan mrmota, koji se zapravo odnosi na jedan praznik, vezan za stari običaj u nekim krajevima Amerike. Drugog dana februara ljudi se okupljaju i čekaju da vide hoće li se mrmoti probuditi iz zimskog sna i izaći napolje. Ako izađu, zima će još potrajati, a ako još spavaju, uskoro će proleće. Slično verovanje u našim krajevima vezano je za praznik Sretenje i za mečku.

Ponavljanje je majka učenja

Taj dan je zapravo 02.02. tako da su se mnogi setili filma ove godine kada je taj 02. 02. pao 2020, pa može da se čita i sleva i zdesna. Mnogi su nagađali da li taj neobični Dan mrmota nešto predskazuje. Tim povodom, istoimeni film prikazivan je na mnogim televizijama i platformama širom sveta. Milioni su ga gledali i slatko se smejali. Tada je korona još bila samo epidemija u jednom gradu u Kini.

Čak i generacije koje gledaju film Dan mrmota prvi put, prepoznaju atmosferu zaglavljenosti u jednom istom danu

Danas, međutim, u prvi plan je došao jedan sasvim drugi segment tog filma, čiji glavni junak je Fil, meteorolog po struci, arogantan i egocentričan. On dolazi u gradić Panksatoni, u kome se slavi praznik Dan mrmota. Sticajem čudnih okolnosti, Fil ne samo da ostaje zarobljen u tom gradiću, već ostaje zarobljen i u tom datumu. Svakoga jutra kad se probudi, isti je dan i isti datum. Spočetka, vođen svojom narcisoidnom prirodom, on čini razne, nekad sulude, nekad komične pokušaje da se oslobodi i da ide dalje. Toliko želi da se vrati svom starom načinu života, da u jednom trenutku namerno sleti kolima s litice. Ali se sledećeg jutra ponovo budi u jednom danu mrmota. Isti dan se ponavlja iznova i iznova, sve dok Fil ne shvati zašto mu se to dešava. Ponavljanje je majka učenja, kako su tvrdili antički narodi. Fil, koji u duhu komedije za sebe tvrdi da je bog, konačno shvata da nije svemoćan. Prihvatajući svoja ljudska ograničenja, on uči šta je u životu važno a šta nije.

Koji je danas dan?

Samo dva meseca nakon prikazivanja ovog filma, radi njegove šaljive strane i simetričnog datuma 02.02.2020,Netfliks ga je ponovo pustio, ali sada zbog njegovog dubljeg nivoa značenja. Ono što su autori smislili kao dobar okvir za komične efekte, ponavljanje stalno istog dana, postalo je vrlo slično realnosti većeg dela svetske populacije u karantinu. Nije li nam svima pitanje:koji je danas dan, postalo jedno od težih? I oni koji su davno voleli ovaj film, i generacije koje ga gledaju prvi put, danas mogu da se identifikuju sa atmosferom zaglavljenosti u danu u kome se stalno pitamo hoće li uskoro biti bolje ili će „ovo” još potrajati.

Prihvatajući svoja ljudska ograničenja, Fil uči šta je u životu važno, a šta nije

Dobar deo diskusije povodom Dana mrmota i novih dimenzija njegovog značenja uglavnom se vrteo oko pitanja –da li i ljudi moderne civilizacije, baš kao i egocentrični meteorolog Fil, treba nešto da shvate pre nego što se oslobode dana koji se stalno ponavlja?

Kritičar Njujork tajmsa napisao je da je Dan mrmota savršen film da se gleda baš danas, jer govori o tome „kako se stvari popravljaju”.