
Ishrana po krvnim grupama, prednosti i ograničenja
Teoriju ishrane po krvnim grupama osmislio je dr Džejms Dadamo (James DʼAdamo), a dalja istraživanja na tu temu nastavio je njegov sin, dr Piter Dž. Dadamo (Peter J. DʼAdamo), koji je svoja saznanja izneo u knjizi Ishrana prema krvnim grupama, koju je napisao u saradnji sa Ketrin Vinti. Idejni tvorci ove teorije smatraju da svaka od postojeće četiri krvne grupe (A, B, AB i nulta) ima svoje specifične zahteve u ishrani, kojih bi se trebalo pridržavati, kako bi se postigao balans u fizičkom i psihičkom zdravlju. Međutim, ova teorija ima i neka značajna ograničenja, koja mogu da ugroze zdravlje pojedinca, jer ne uzima u obzir individualne razlike između svih nas.
Istorijat teorije o ishrani po krvnim grupama
Kako dr Piter Dž. Dadamo napominje, njegov rad na analizi krvnih grupa predstavlja ostvarenje njegovog životnog dela, ali i životnog dela njegovog oca.
Dr Džejms Dadamo je, posle završenog naturopatskog koledža, učio i sticao praksu u Evropi, u nekoliko čuvenih banja, gde je primetio da su strogo vegetarijanske dijete s malo masnoća, koje su bile inače obeležje „banjske kuhinje”, prijale mnogim pacijentima, ali da su kod određenog broja pacijenata izazivale čak i pogoršanja zdravstvenog stanja. To je bio dovoljan razlog za dr Džejmsa da uoči da postoje individualne razlike među pacijentima koje dovode do različitog reagovanja organizama na istu hranu. Smatrao je da su to krvne grupe, s obzirom na to da se putem krvi transportuju osnovni izvori hrane za telo, pa se zato u daljem istraživanju posvetio proveravanju te teorije, tako što je određivao krvne grupe svojih pacijenata i posmatrao njihove individualizovane reakcije na različite propisane dijete.
Kako njegov sin, dr Piter Dž. Dadamo, u svojoj knjizi otkriva, nakon višegodišnjeg iskustva s mnoštvom pacijenata, njegov otac je primetio da pacijentima s krvnom grupom A ne prijaju dijete s visokim udelom proteina koje obuhvataju obilne porcije mesa, već da im odgovaraju biljni proteini kao što su soja i tofu. Kod istih pacijenata, mlečni proizvodi su najčešće dovodili do obilnog lučenja sluzi u sinusima i disajnim putevima. Takođe, kad bi im rekao da povećaju fizičku aktivnost i više vežbaju, osobe s krvnom grupom A obično su se osećale umorno i malaksalo, a kad su radile blaže vežbe, kao što je joga, osećale su se živahno i imale mnogo energije.
Za razliku od njih, dalje navodi dr Piter Dž. Dadamo, „pacijenti s O krvnom grupom pucali su od zdravlja na visokoproteinskim dijetama, a zahvaljujući intenzivnim fizičkim aktivnostima, kao što su džogiranje i aerobik, osećali su se živahno i krepko”.
Poreklo krvnih grupa
Postojanje različitih krvnih grupa, kako smatra Džejms Dadamo, odraz je menjanja klimatskih uslova, pa samim tim i dostupnosti različite hrane u prošlosti. Nulta krvna grupa (O) smatra se najstarijom – ovu krvnu grupu imali su neandertalci koji su se, najverovatnije, hranili divljim biljkama i ostacima životinja koje su ubili predatori. Krvna grupa A nastala je prilagođavanjem na agrarni način života. Krvna grupa B nastaje mešanjem naroda iz Evrope, Azije i Amerike, a najnovija i najmlađa krvna grupa je AB.
Krvne grupe i bolesti želuca
Dr Piter Dž. Dadamo u svojoj knjizi takođe otkriva da su dve osnovne bolesti želuca povezane s krvnom grupom. Prva bolest je peptički ulkus (čir), koji često ima veze s natprosečnim nivoima želudačne kiseline, a kako je autor ustanovio, češće se javlja kod osoba koje imaju nultu krvnu grupu nego kod osoba koje imaju druge krvne grupe. Drugo zapažanje se odnosilo na povezanost između krvne grupe A i raka želuca. „Rak želuca se često povezivao sa slabim lučenjem želudačne kiseline, kao i perniciozna anemija, još jedan poremećaj koji češće pogađa ljude s krvnom grupom A. Perniciozna anemija se povezuje s nedostatkom vitamina B12, za čiju je apsorpciju neophodno dovoljno želudačne kiseline”, navodi autor. Dok je proučavao te činjenice, shvatio je da nulta krvna grupa daje ljudima predispoziciju za oboljenje povezano s previše želudačne kiseline, dok s druge strane krvna grupa A daje predispoziciju za bolesti povezane s premalo želudačne kiseline.
Na temeljima teorije o različitom postanku krvnih grupa, autor je u svojoj knjizi odredio na koji način bi osobe s krvnom grupom O, A, B i AB trebalo da se hrane, kako bi unapredile svoje zdravlje.

Shutterstock.com
Ishrana za krvnu grupu O
Pre oko 60.000 godina, smatra autor, predačke vrste ljudi su se iz Afrike uspešno proširile i na teritorije Azije i Evrope, a razvijene lovačko-sakupljačke tehnologije i sposobnost kontrolisanja vatre, kao i razvijena fonetska raznolikost neophodna za govor i komunikaciju, pogurale su našeg prapretka do vrha lanca ishrane i napravile od njega najopasnijeg predatora na zemlji. Ljudi su tada počeli da love u organizovanim grupama, što im je omogućilo da se izbore i sa krupnijom divljači i budu veoma uspešni u lovu. U njihovoj ishrani preovladavalo je meso, a u nedostatku mesa jeli su divlje biljke i larve insekata.
Autor, zbog svega navedenog, smatra da osobe sa nultom krvnom grupom treba da se hrane na sledeći način: kada je reč o mesu, u ishrani treba da preovladavaju govedina, teletina, jagnjetina, ovčetina, meso bivola, srnetina, iznutrice; od riba treba jesti bakalar, oslić, smuđ, kalifornijsku pastrmku, sardinu, losos; od povrća se preporučuju luk, brokoli, crvena paprika, blitva, spanać, kelj, peršun; od voća najviše treba birati sušene i sveže smokve, sušene i sveže šljive. Potrebno je izbegavati pšenicu, a od fizičkih aktivnosti treba odabrati energični aerobik. Ako posmatramo poreklo, „nulta znači star”.
Ishrana za krvnu grupu A
Kako autor teorije ishrane po krvnim grupama navodi, „A znači agraran”. U Aziji i na Bliskom istoku ljudi su počeli da gaje žitarice pre oko 25.000 godina pre nove ere i sa pretežno mesne ishrane prešli su na ishranu kultivisanim biljkama. Zbog toga, osobe sa krvnom grupom A u svom jelovniku treba da imaju najviše zastupljenu vegetarijansku ishranu, koja podrazumeva ishranu bez proteina životinjskog porekla iz mesa, jaja i mlečnih proizvoda.
U takvoj ishrani treba da dominiraju ribe, kao što su šaran, bakalar, losos, skuša, škarpina, morska pastrmka. Od povrća, na tanjiru osoba sa krvnom grupom A najviše treba da bude crnog luka, belog luka, kelja, bundeve, peršuna, brokolija. Od voća, najviše im odgovaraju trešnje, limun, smokve, ananas, šljive, kajsije. Ako imate A krvnu grupu, trebalo bi da izaberete jogu, golf ili druge umerene vežbe.

Shutterstock.com
Ishrana za krvnu grupu B
„B označava ravnotežu”, tvrdi Piter Dž. Dadamo. Krvna grupa B je, po tvrdnjama autora, dostigla znatnu brojnost negde između 10.000 i 15.000 godina pre nove ere na teritoriji današnjeg Pakistana i Indije. „Od svih krvnih grupa, B ima najneobičniju i najspecifičniju rasprostranjenost na svetskoj mapi: ogromna teritorija koja se proteže od severa ka jugu preko oblasti gde se spajaju Evropa i Azija. Ljudi sa krvnom grupom B u velikom broju ima u Japanu, Mongoliji, Kini i Indiji, sve do planine Ural. Odatle ka zapadu, njihov procenat opada, sve do veoma malog na zapadnom kraju Evrope.” Autor dalje navodi da su zbog prirode tla koje su izabrali da oru i zbog klima koje su tamo preovladavale, ti narodi primenjivali napredne tehnologije navodnjavanja i obrađivanja zemljišta, što se odrazilo i na odabir biljnih kultura koje su uzgajali i kojima su se hranili.
Autor smatra da su osobe sa krvnom grupom B „svaštojedi”, a to bi značilo da podjednako dobro podnose i vare i hranu biljnog i hranu životinjskog porekla. Za njih, autor preporučuje: meso (ali samo crveno), ribu (bakalar, sardine, oslić, štuka, morska pastrmka), sve vrste mlečnih proizvoda, povrće (patlidžan, cvekla, kelj, šitake pečurke, šargarepa, kupus, paprika), voće (banana, brusnice, grožđe, šljive, ananas). Od fizičkih aktivnosti, najviše im prijaju plivanje i šetnja.
Ishrana za krvnu grupu AB
AB krvna grupa nije adaptacija u smislu u kom je nastanak krvnih grupa A, B i O predstavljao adaptaciju na klimu, ishranu i bolest, već je ona nastala u jednostavnoj okolnosti sudara i zajedničkog života stanovništva krvne grupe A i stanovništva krvne grupe B, navodi autor. Pre 10 ili 12 vekova, krvna grupa AB nije ni postojala, pa se zato smatra da „AB znači moderan”. „Pošto ljudi s krvnom grupom AB nasleđuju tolerantnost i krvne grupe A i krvne grupe B, njihov imunosistem ima bolju sposobnost da proizvodi više specifičnih antitela na infekcije uzrokovane mikroorganizmima. Ta jedinstvena osobina nemanja ni anti-A ni anti-B antitela, svodi na minimum izglede da ljudi sa krvnom grupom AB obole od alergija i drugih autoimunih bolesti, kao što su artritis, inflamacija i lupus. Međutim, postoji veća predispozicija za obolevanje od određenih vrsta raka”, reči su autora knjige.
Piter Dž. Dadamo tvrdi da bi ishrana osoba sa krvnom grupom AB trebalo da bude kombinacija ishrane za krvnu grupu A i B. Ovo je, inače, najređa krvna grupa u ljudskoj populaciji. Ljudima sa AB krvnom grupom prijaju i umirujuće vežbe i tehnike relaksacije.
Ograničenja ishrane po krvnim grupama
Ono što današnja saznanja pružaju jeste da teorija ishrane po krvnim grupama još uvek nije prošla dovoljan broj studija i nije se razvila dalje od početnih naučnih pretpostavki i osnova od kojih je krenula, da bi se smatrala relevantnom u današnjoj medicinskoj nutritivnoj praksi. Stoga, poseduje brojna ograničenja, koja mogu imati negativan uticaj na zdravlje pojedinca ako se jednostrano tumače i prihvate. Strogo pridržavanje smernica i saveta koje su tvorci ove teorije naveli može narušiti zdravlje, jer su često ograničavajući u izboru hrane, pa se može desiti da se ne poštuje princip raznovrsnosti hrane, što je jedan od osnovnih postulata zdrave i uravnotežene ishrane. Bazirati ishranu isključivo na grupama namirnica koje su autori preporučili za datu krvnu grupu lako može da odvede u jednoličnu i nutritivno neadekvatnu ishranu, sa posledičnim deficitima, kako makronutrijenata, tako i svih mikronutrijenata.
Drugo, kategorizacija po krvnim grupama je ipak uopštavanje načina ishrane, koje nutricionisti smatraju potencijalno opasnim po pojedinca. Priča o dijeti i načinu ishrane je ipak, pre svega, individualna priča, skrojena prema merilima pojedinca, njegovom trenutnom zdravstvenom stanju i životnim potrebama. Zato ovu ideju o ishrani po krvnim grupama treba uzeti sa velikom dozom rezerve i usmeriti se na sopstvene potrebe organizma u celini, a ne samo potrebe koje diktira naša krvna grupa. Jer, naposletku, krvna grupa je samo delić našeg genetskog materijala, tako posebnog i jedinstvenog.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com