
I koža voli probiotike
Koža ima svoj jedinstveni ekosistem koji se sastoji od milion do milijardu bakterija, gljivica i virusa, u zavisnosti od dela kože. Kada je ravnoteža između korisnih i patogenih bakterija narušena, dolazi do poremećaja
Svakodnevno imamo priliku da slušamo o blagodetima i povoljnom učinku probiotika na naše zdravlje, a da verovatno nismo ni pomislili koliko mi zapravo malo znamo o tome, posebno kada su u pitanju probiotski preparati za kožu.
Koža ima svoj jedinstveni ekosistem (mikrobiota ili mikroflora) koji se sastoji od milion do milijardu bakterija, gljivica i virusa, u zavisnosti od dela kože. Slično onima u našim crevima, mikroorganizmi kože su neophodni u njenoj zaštiti od delovanja spoljašnjih patogenih agenasa, kao i za obrazovanje imunog odgovora.
Prebiotici i probiotici
Kao što se u našem stomaku lako može poremetiti crevna mikroflora, tako se i mikrobiom kože može lako poremetiti. To se na koži dešava upotrebom kremova sa antibioticima (uništavaju i dobre i loše bakterije), kortikosteroidima (guše imuni odgovor), pa se ovakvi preparati koriste uz preporuku lekara i ograničeno vreme.
Mikroorganizmi kože neophodni su u njenoj zaštiti od delovanja spoljašnjih patogenih agenasa, kao i za obrazovanje imunog odgovora

Stres, spoljašnji uticaji i zagađenje, poremećaj u radu štitne žlezde (hipotireoidizam), remete mikrobiotu kože. Prekomerna upotreba sredstava za dezinfekciju i pranje ruku, koje je karakteristično u ovom periodu, takođe deluju na poremećaj ove ravnoteže, jer se ruke isušuju i unuštavaju korisne bakterije.
Mikroflora kože ima značajnu ulogu u konkurentskom odstranjivanju patogena koji vrše agresiju na kožu i izazivaju infekcije, kao i u preradi proteina kože, slobodnih masnih kiselina i sebuma. U okolnostima u kojima je prekinut integritet kože, ili kada je ravnoteža između korisnih i patogenih bakterija narušena, dolazi do poremećaja koji se na koži mogu manifestovati kroz razna stanja ili čak bolesti.
U takvim situacijama, ono što je „korisno” za normalnu i zdravu kožu, može postati opasno za bolesnu. Tako se poremećena mikroflora kože pripisuje mnogim oboljenjima kože, poput ekcema, psorijaze, atopijskog dermatitisa, rozacee, akni, čak i starenja kože (kao posledica zapaljenskih procesa).
Pored probiotika, vrlo često se koriste i prebiotici. Prebiotici i probiotici imaju sposobnost da optimiziraju, održavaju i obnavljaju mikrobiom kože na različite načine. U kozmetičkim formulacijama prebiotici se mogu primenjivati direktno na koži, njihova uloga je da selektivno povećavaju aktivnost i rast korisne normalne mikrobiote kože.
Kao što se u našem stomaku lako može poremetiti crevna mikroflora, tako se i mikrobiom kože može lako poremetiti

Aktuelne primene probiotskih bakterija imaju direktan efekat na mestu nanošenja, poboljšavajući prirodnu odbranu i održavajući optimalnu pH vrednost kože, što je veoma bitno za prevenciju zapaljenskih procesa koji su u osnovi fotostarenja kože. Razlog tome je što ovi probiotici mogu proizvesti antimikrobne peptide koji deluju blagotvorno na imuni odgovor i eliminišu bakterije.
Kiselost kože
Probiotski organizmi koriste brojne načine da zaštite lipidnu barijeru kože i njen integritet, različitim mehanizmima: snižavanjem pH vrednosti, sprečavanjem rasta patogena, proizvodnjom mlečne kiseline (koja je deo zaštitnog hidrolipidnog filma)…
Očuvanje normalne mikroflore smatra se efikasnim načinom postizanja i održavanja normalnih funkcija kože tj. zdravlja kože. Jer i „dobri” mikroorganizmi, ukoliko je narušena funkcija kože i njen integritet usled trauma, mogu dovesti do pojave infekcija i bolesti usled prekomerne kolonizacije.
Zdrava mikroflora kože održava kiselu pH vrednost kože, eliminiše patogene mikroorganizme, štiti kožu od oštećenja izazvanih UV zračenjem i alergija, održava vlažnost kože, pomaže u zarastanju rana i sprečava fotostarenje kože.
Kiselost kože je važna, jer ne pogoduje razvoju bakterija, i na koži varira od pH vrednosti 3 pa do pH vrednosti 6,5

Kiselost kože je važna jer ne pogoduje razvoju bakterija i na koži varira od pH vrednosti 3 pa do pH vrednosti 6,5. Očuvanjem kisele sredine omogućavaju se neometana apsorpcija i hidratacija; preko kože se apsorbuju voda, amino-kiseline, soli i druge supstance u kiseloj podlozi.
Zanimljivo svojstvo probiotika jeste da u metaboličkom procesu fermentacije proizvode molekule kiseline tj. mlečnu kiselinu, čija kisela sredina reguliše populaciju bakterija na površini kože i tako se formira mikrobiom kože koji omogućava očuvanje integriteta stratum corneuma, ali i propustljivost epidermalne barijere.
Čuvar kože
Mikrobiom kože nije potpuno isti na svim delovima tela i u svim životnim dobima
Mikrobiom kože nije potpuno isti na svim delovima tela i u svim životnim dobima. Tako se razlikuje broj bakterija na suvim delovima kože, gde se nalazi oko 19 vrsta patogenih bakterija, za razliku od vlažnih regija (pazuh, vrat, pregib lakta…) gde ih ima znatno više.
Staphylococcus epidermidis jedan je od najvažnijih čuvara naše kože koji u saradnji sa imunosistemom štiti kožu od delovanja patogene bakterije Staphylococcus aureus.
Mnoga oboljenja, kao što su ekcem, atopijski dermatitis, seboroični dermatitis, psorijaza i akne, karakteriše poremećaj ove simbioze i razvoj velike koncentracije bakterija Staphylococcus aureus, karakterističnih za hronični svrab i pojavu ovih oboljenja.
Takođe, zrela koža veoma često je i suva, pa su i poremećaji njene mikrobiote veoma česti. Stoga su preparati sa probioticima, bilo za čišćenje ili za negu kože, posebno poželjni kod nege zrele kože bilo koje vrste, jer imaju univerzalno povoljne efekte na svaki tip kože.
Preparati sa probioticima, bilo za čišćenje ili negu kože, veoma su poželjni kod nege zrele kože

Dosadašnja istraživanja pokazuju da probiotici ne mogu zameniti uništenu prirodnu mikrofloru. Međutim, kao privremene kolonije, mogu pomoći organizmu da obavi iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi.
Probiotske vrste se potom ubrzano zamenjuju prirodno nastalom mikroflorom, sprečavaju stvaranje toksičnih supstanci i rast manje poželjnih vrsta.