Gladovanje i zdrava ishrana u poznijim godinama
Ako se uzme da je zdrava restrikcija samo 12 odsto, treba se lišiti svega 240 kalorija od dnevnog unosa od 2000 kalorija, što je samo pola običnog sendviča
Ograničenje kalorija je stalna tema onih koji žele da smanje telesnu masu. Međutim, ograničenje kalorija je i deo načina života. Recimo, monasi i kroz gladovanje dolaze do uzvišenosti u molitvi. Mnogi sportisti, na primer, tek uz intenzivno ograničavanje kalorija postižu vrhunske rezultate. Neki nutricionisti, iako propagiraju različite dijete, svoj izgled duguju gladovanju. Slično je i u šou-biznisu: jednostavno, svaka kalorija se vidi na ekranu, pa su dijetetske restrikcije način na koji se živi.
Međutim, gladovanje je i medicinska metoda, o kojoj se doduše malo ili nimalo uči na fakultetu, ali se zato sprovodi na mnogima klinikama. Očigledno je da interesovanje raste, pa su tako istraživači sa Djuk univerziteta pokušali da potvrde zdravstvene prednosti umerenih ograničenja kalorija kod ljudi.
Istraživanje je zasnovano na rezultatima kliničkog ispitivanja Comprehensive Assessment of Long-Term Effects of Reducing Intake of Energy (CALERIE), prve kontrolisane studije o ograničenju kalorija kod zdravih ljudi, koja je sada u drugoj fazi.
Istraživači sa Djuk univerziteta pokušali su da potvrde zdravstvene prednosti umerenih ograničenja kalorija kod ljudi
Istraživači su prvo utvrdili osnovni unos kalorija za više od 200 učesnika studije, zatim su kod polovine smanjili unos kalorija za 12 odsto, dok su ostali nastavili da jedu kao i obično. Onda su analizirali dugoročne zdravstvene efekte ograničenja kalorija u naredne dve godine.
Žlezda koja podmlađuje
Opšti cilj kliničkog ispitivanja bio je da se vidi da li je ograničenje kalorija korisno za ljude. A ako jeste, ideja je da se utvrdi koliko ograničenje kalorija je potrebno da bi došlo do poboljšanja zdravlja. Posebno interesovanje bilo je usmereno na imuni odgovor – poznato je da je hronična upala niskog stepena kod ljudi glavni pokretač mnogih hroničnih nezaraznih bolesti i da ima negativan uticaj na životni vek.
Jednostavno smanjenje kalorija, i bez posebne dijete, ima izuzetan efekat u smislu pomeranja imunometaboličkog stanja u pravcu koji štiti ljudsko zdravlje
Rezultati su istraživačima skrenuli pažnju na jednu žlezdu na koju ne obraćamo pažnju. Radi se o timusu, žlezdi koja se nalazi iznad srca i stvara T-limfocite, vrstu belih krvnih zrnaca koji su značajni za imunosistem. Otkrili su da je timus kod učesnika sa ograničenim unosom kalorija imao manje masti i veći funkcionalni volumen i do dve godine nakon ograničenja unosa kalorija, što znači da je stvarao više T-ćelija nego kod onih koji nisu ograničavali kalorije. Izgledalo je da se timus podmladio kod onih koji su gladovali.
Studijom je analizirana i telesna kompozicija učesnika koji su bili podvrgnuti ograničenju kalorija u tri vremenske tačke: na početku studije, nakon jedne godine i nakon dve. I telesna mast je važna za imunosistem, jer ima nekoliko tipova imunih ćelija, a kada se aktiviraju, postaju izvor upale, pa je, sasvim logično, zabeleženo poboljšanje u grupi koja je gladovala, ne samo u smanjenju telesnih masti, već i boljem imunom odgovoru.
Možda studija daje odgovor i o dugovečnosti života monaha, o uspehu sportista i pored izuzetnih napora, ali i o tome čemu treba da težimo sa godinama
Očigledni rezultati
Prepoznajući ovo, istraživači su zatim želeli da vide da li bi neki od gena koje su identifikovali u svojoj analizi mogao da utiče na neke od korisnih efekata ograničenja kalorija. I otkrili su gen PLA2G7 – ili faktor za aktiviranje trombocita grupe VII A acetilhidrolaza – jedan od gena značajnih za smanjenje metabolizma nakon ograničenja kalorija. Ova promena u ekspresiji gena PLA2G7, primećena kod učesnika koji su ograničavali unos kalorija, sugeriše da bi protein mogao da bude važan za kvalitet života, ali i nižu insulinsku rezistenciju, niži nivo LDL holesterola, nižu telesnu temperaturu i nivo insulina u krvi, kao i manje oksidativno oštećenje DNK.
Umesto zaključka pokazano je da je CALERIE veoma dobro kontrolisana studija koja pokazuje da jednostavno smanjenje kalorija, i bez posebne dijete, ima izuzetan efekat u smislu pomeranja imunometaboličkog stanja u pravcu koji štiti ljudsko zdravlje.
Studija, sa stanovišta javnog zdravlja, daje nadu. Ako se vratimo na početak, možda studija daje odgovor i na pitanja o dugovečnosti života monaha, o uspehu sportista i pored izuzetnih napora, ali i o tome čemu treba da težimo sa godinama. A ako uzmemo da je potrebna restrikcija od samo 12 odsto, dobijamo da se treba lišiti svega 240 kalorija od dnevnog unosa od 2000 kalorija, a to je pola običnog hamburgera ili sendviča ili samo pola čokolade od sto grama. Ne izgleda kao problem, a očigledno daje rezultate.