Boranija – podseća na fetučine, a dijetalna

Boranija potiče iz Meksika, ima veliku biološku vrednost, a dugogodišnja prirodna i veštačka selekcija dovela je do neverovatnog broja sorti, raznih boja, oblika, veličina i ukusa

Boranija (Phaseolus vulgaris) potiče iz Meksika, a danas se gaji skoro svuda u svetu. Član je porodice mahunarki. Za jelo se koriste mahune u kojima se zrna nisu potpuno razvila. Dugogodišnja prirodna i veštačka selekcija dovela je do neverovatnog broja sorti, raznih boja, oblika, veličina i ukusa.

Postoje niske i visoke sorte boranije, a više se gaje niske, jer su manje zahtevne i daju veće prinose. U sortu niskih boranija spada tzv. olovka, žuta i zelena, a visoke sorte su tačkare, plitkare ili lozane. Dobro uspevaju na vlažnim i osunčanim mestima.

Mnoštvo boja i oblika

Boranija može biti zelena, bledožuta, žuta, ljubičasta ili šarena, po dužini duga, srednja ili kratka, a prema obliku šiljata, okrugla, široka i pljosnata.

Puterica je žuta boranija, pljosnatog tipa, srednje dugih mahuna koje su mesnate i bez končića, pa podsećaju na fetučine. Roze puterica ima užu mahunu, bele je do limunastožute boje, koja vremenom dobija roze nijansu i manje je mesnata. Šarena puterica je bledozelene do beložute nijanse sa ljubičastim crticama. Meka je i krta, sa malo više semena od puterice. Tu je i zelena puterica koja ima duge i široke pljosnate mahune. Slične osobine ima i ljubičasta boranija, koja ima ljubičaste pljosnate mahune.

Samo jedna šolja boranije sadrži dovoljno proteina za ceo dan

Boranija je niskokalorična, izrazito dijetalna namirnica, bogata biljnim vlaknima i proteinima. Samo jedna šolja boranije sadrži dovoljno proteina za ceo dan. Sadrži i omega tri masne kiseline. Bogata je vitaminom K, koji ima značajnu ulogu u kardiovaskularnom sistemu. Utiče i na sniženje nivoa mokraćne kiseline, što može da pomogne osobama koje imaju problem sa gihtom. Vrlo zdravom čine je i vitamini: C, B1, B2, B3, B6, folna kiselina, A i E.

Od minerala, ova mahunarka sadrži: bakar, hrom, magnezijum, kalcijum, natrijum, fosfor i gvožđe, koje je delotvorno kod anemije. Sadrži i značajne količine silicijuma, bitnog za zdravlje kostiju i vezivnih tkiva. Poseduje i amino-kiselinu arginin, koja deluje slično kao insulin i na taj način snižava nivo šećera u krvi, te je boranija veoma pogodna za ishranu dijabetičara.

Boranija mora da se kuva ili blanšira, jer nekuvana ima štetne sastojke

Dobra za imunitet

Boranija doprinosi regulaciji varenja i rada creva. Naročito je treba konzumirati kod pada imuniteta. Neka istraživanja pokazala su da konzumiranje boranije utiče na snižavanje holesterola.

Boranija mora da se kuva ili blanšira, jer nekuvana ima štetne sastojke. Sadrži protein fazin, koji je otrovan i ne bi trebalo da se proba u svežem stanju. Kuvanjem se ovaj protein potpuno razgrađuje.

Najukusnija je sveža boranija, ali i zamrznuta ne gubi na kvalitetu, a neke sorte na taj način mogu da omekšaju

Dostupna je od proleća do jeseni, dok se smrznuta, sušena i konzervirana može naći tokom cele godine. Najbolje je čuvati boraniju na 10 stepeni Celzijusa. Skladištenjem postaje tvrda. Najukusnija je sveža, ali i zamrznuta ne gubi na kvalitetu. Neke sorte zamrzavanjem mogu omekšati. Pre upotrebe treba je dobro oprati i ukloniti krajeve i končiće, ako ih ima. Brže ćete je očistiti ako nekoliko mahuna poređate jednu pored druge i istovremeno uklonite više krajeva. Boranija se koristi u raznim varivima, supama, čorbama i salatama.

Prema preporukama, ovo niskokalorično povrće trebalo bi često da se jede, jer ima veliku biološku vrednost.