Plavokosa žena, krake kose leži i drži bilju u rukama

Anti-age snaga biljnih preparata

Starenje je posledica intrizičkih (genetskih) i ekstrizičkih (spoljašnja sredina) faktora. Intrizički faktori predstavljaju fiziološko starenje celog organizma, zavisno od hormonskih promena, smanjenja estrogena i progesterona do menopauze.

Kao posledica deficita u hormonima dolazi do degradacije kolagena, gubitka elastičnosti kože, atrofije epiderma, pada tonusa i, na kraju, pojave dubokih bora.

Posledice sunčevog zračenja

Ekstrizički faktori su rezultat delovanja spoljne sredine, pre svega UV zračenja, tzv. fotoageing, stresa, zagađenja, konzumiranja cigareta, alkohola, neadekvatne ishrane. Osamdeset posto svih promena na koži vezanih za starenje kože nastaje kao posledica delovanja sunčevog zračenja.

Glavne karakteristike vezane za efekte starenja kože podrazumevaju sledeće promene: pre svega, smanjenje produkcije kolagena i elastina (vlakana koja obezbeđuju elastičnost i potporu kože); smanjenje i gubitak epidermalne hijaluronske kiseline (normalno je pristutna u koži, dajući joj vlagu i tonus);  smanjenje masnih ćelija hipodermisa (čime koža gubi volumen i tanji se); broj melanocita (ćelija koje proizvode tamni pigment melanin) se smanjuje, ali se zato veličina preostalih uvećava.

Stimulacija regenerativnih procesa

Sve ove promene koje karakteriše opšte smanjenje regenerativnih procesa u koži, kao i posledice mehaničkog stresa i UV zračenja dovode do stvaranja promena na koži nama poznatih kao starenje kože: pojava bora, koža teže omekšava, gubitak sjaja i tonusa, koža postaje suvlja, tanja, pojava tzv. staračkih fleka i proširenih pora.

Starenje kože je neiscrpna tema kojom se bave stručnjaci iz najrazličitijih oblasti nauke, kako bi usporili ovaj neželjeni proces i prolongirali što duže prve efekte starenja, koji su, nažalost, neminovni. Naravno, prvo se nameće pitanje šta to treba popraviti ili čuvati da bi koža zadržala mladalački izgled i sjaj? Koji preparati imaju najbolje efekte?

Laboratirjski prikaza stručnjka koji se bavi biljnim preparatima i frmulacijama

Svi preparati čiji je cilj sprečavanje starenja kože zasnivaju se na istom principu: stimulacija regenerativnih procesa u koži, stimulaciji sinteze kolagena i elastina, stimulacija sinteze hijaluronske kiseline, nadoknađivanje izgubljenih masti, povećanje hidratacije kože i sprečavanje tzv. fotostarenja kože, tj. efikasna zaštita od štetnih efekata sunčevog zračenja.

Anti-age fitopreparati

U poslednje vreme sve više svetskih brendova preorijentisalo se na upotrebu biljnih ekstrakata, ulja, aktivnih biljnih sastojaka, tzv. antiage fitopreparata u proizvodnji svojih preparata za negu kože. U sastavu mnogih krema nalaze se najraznovrsnije biljke i njihovi derivati za koje postoje dokazana klinička ispitivanja o njihovoj ogromnoj delotvornosti koja premašuje sintetske molecule, koji su dugo bili hit na polju kozmetologije.

Drugi veoma bitan razlog za upotrebu ovih fitopreparata je njihova osobina da su oni netoksični, biorazgradivi, hipoalergeni, lako prodiru u kožu i ne zapušavaju pore kao što je slučaj sa preparatima koji sadrže derivate nafte, parafin, veštačke boje, mirise, parabene… COSMOS-standard (cosmetics organic and natural standard ) određuje propise za proizvodnju i distribuciju organskih i prirodnih preparata. Svaka zemlja (ne i naša) ima svoje oznake za organsku i prirodnu kozmetiku: BDIH (Nemačka), BIOFORUM (Belgija), COSMEBIO&ECOCERT (Francuska), ICEA (Italija), SOIL ASSOCIATION (Velika Britanija)…

Green Chemistry

Postoji ogromna lista sirovih droga koje se koriste u kozmetici, lista biljnih ekstrakata koji se koriste u kozmetici za negu kože, kao i lista fitohemikalija koje se koriste u kozmetici. Trenutni svetski trendovi u kozmetologiji su, pre svega, integrisanje i razvoj koncepta „Green Chemistry”, kako bi se podržali i stimulisali proizvođači organskih i prirodnih preparata koji su dokazano najbezbedniji i najdelotvorniji u nezi kože.

Različiti oblici biljaka koje služe za negu, od nutrikozemtičkih do onih u obliku seruma, sušenog bilja i svežeg

U formulacijama ovih preparata nalaze se biljni analozi hijaluronske kiseline (ekstrakt biljke Tamarindus indica, koja može mesecima izdržati bez vode), fitopeptidi iz mleka, žitarica (koji su prekursori sinteze elastina i kolagena), fitostreoli iz raznih biljaka, Dioscorea Villosa, neophodni zreloj koži u menopauzi (zbog smanjenja estrogena dolazi do suvoće kože i smanjenja regenerativnih procesa).

Postoji ogromna paleta biljnih antioksidanata koji se bore sa slobodnim radikalima i svakodnevnim stresom koji oštećuje kožu, u prvom redu derivati zelenog čaja, vitamin C koji se nalazi u brojnim biljkama, biogeni vitamin E itd. Naravno, sve ove formulacije bile bi nepotpune bez aloje, nevena, kamilice, zove, lipe, ginko bilobe i drugih ekstrakata koji svojim umirujućim dejstvom neguju zrelu kožu, kao i neophodnim ubrzanjem mikrocirkulacije (ginko), omogućavaju ishranu i regenerativne procese u koži kojoj je to neophodno.

Biljni voskovi ulja kao podloga

Međutim, izbor podloge u kojoj će biti uklopljene ove biljne aktivne supstance je neizmerno važan. Podloge moraju sadržati biljne voskove i ulja (shea butter, cacao butter, pčelinji vosak, ulja masline, badema, avokada, semenki grožđa, makadamije…), koje će svojim emolijentnim i hranljivim dejstvom sprečiti isušivanje i dehidrataciju zrele kože, čiji je ovo osnovni problem.

Esencijalna ulja i sveže biljke na drvenoj podlozi

Pririodne supstance lako prolaze kroz pore kože koje su selektivna barijera za većinu stranih supstanci, pa upotrebom ovakvih krema vaša koža će sigurno biti nahranjena, odnosno koža će ih sigurno upiti, što je najvažnije za optimalni efekat upotrebljene kreme.

Ovo je samo deo objašnjenja o ogromnom antiage potencijalu biljnih preparata. Na sreću, sve više poznatih brendova priključuje se ovom konceptu nege, pa će na tržištu biti sve više preparata za one koji žele da se prirodom bore protiv starenja kože.